Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija ˗ kao sljednica mnogih značajnih kulturno-povijesnih institucija, uključujući i Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu, osnovanog 1910. godine ˗ baštinila je od Kraljevskog hrvatskog slavonskog dalmatinskog zemaljskog arkiva, na temelju dopisa od 23. lipnja 1911. godine, 57 fotografija (pozitiva) s pridruženim izvornim želatinskim negativma na staklu s prikazima gospodarstvenih i kulturnih postignuća naših krajeva (županija) pod austro-ugarskom upravom, nastalih za potrebe prezentacije na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine. Tek nešto manji dio fotografske građe vezane uz istoimenu izložbu ostao je do danas pohranjen u Hrvatkom državnom arhivu u Zagrebu.
U sveukupnoj budimpeštanskoj fotografskoj građi sačuvanoj u fototeci kulturne baštine MKM 31 je negativ dimenzija 21 x 26 cm te 26 negativa dimenzija 18 x 24 cm. Predmetne fotografije snimljene su isključivo s ciljem promidžbe organizacijsko-upravljačke efikasnosti Austro-Ugarske Monarhije te su kao takve činile tek dio znatno šireg budimpeštanskog izložbenog materijala. One donose svijetle primjere izgradnje prometnih komunikacija – cestogradnje, mostogradnje i gradnje brana; potom izgradnje prosvjetnih institucija, odnosno škola diljem hrvatskog i slavonskog dijela Monarhije te prikaze značajnijih kulturno-povijesnih spomenika i širih kulturno-povijesnih krajolika.
* * *
Hrvatskom odazivu na Milenijsku izložbu u Budimpešti, 1896. godine - iako tada nepodržavanom i oštro osuđivanom u krugovima naprednog, prohrvatski orijentiranog pučanstva - možemo međutim zahvaliti što su Zagreb i hrvatska javnost dobili najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu. Naime, zamisao i inicijativu za izgradnju današnjeg Umjetničkoga paviljona u Zagrebu dao je 1895. godine slikar Vlaho Bukovac, najmarkantnija ličnost likovnoga i kulturnog života Zagreba i Hrvatske na prijelomu stoljeća, uvjetujući - zajedno s grupom istomišljenika i kolega koju su činili Bela Csikos Sesia, Oton Iveković, Robert Auer, Ivan Tišov, Robert Frangeš i Rudolf Valdecički ˗ hrvatsko sudjelovanje na Milenijskoj izložbi upravo samostalnim hrvatskim paviljonom koji bi po završetku izložbe bio premješten u Zagreb. Ostvareno!
***
Foto-dokumentacija Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-7300.
Priredila Sanja Grković
ožujak 2018.
